Rezultate ovoga istraživanja te susret učenika i njihovih mentora bit će 1. travnja 2023. na Susretu dramskih školskih družina u Virju gdje će učenici javno izvesti svoj tekst. Osim toga učenici okolnih škola predstavit će se sa svojim predstavama koje marljivo smišljaju i uvježbavaju u školskim družinama. Svi će sudionici sudjelovati na dramskoj radionici koju će održati voditeljica Lidija Kraljić  (Teatar CIRKUS Punkt).

Tijek istraživanja

Anketiranje se odvijalo u 3 etape: 1. prepoznavanje značenja kajkavskih riječi / preoblikovanje kajkavskih riječi u hrvatske standardne riječi, 2. prepoznavanje značenja kajkavskih rečenica / preoblikovanje kajkavskih rečenica u rečenice na hrvatskom standardnom jeziku i 3. samostalno pisanje teksta na kajkavskom narječju.

Tako su se učenici podsjetili kajkavizama: mort, ganjek, vugorek, vaštrok, feringe, zobače, škrebečati, jamrati, handrast, komaj, nikaj, prežgana juva, vanjkuš, lojtra, hambrela, ocvirek, obrisač, bečati, zežmeknoti, zegniljeti, osmoditi, ščeljiti, muden, naštikani, trifrtaljne, čez, sim, kre… te kajkavskih rečenica: Zasunoli so vulična vrata., Baka je se hitila v ščavnjak., Prijela je rasohe v roke., Vezda bom išel v školo., Ide kak čorava kokoš., Krumper je zegnjilel., Vezda bom išel v školu., Petrožil se nameče v sakvačka jela…

U zadnjoj fazi anketiranja imali su zadatak napisati tekst na kajkavskom narječju na temu po vlastitom izboru.

Primijećeno je da su učenici odustajali kako su zadatci postajali složeniji. Najviše ih je (N=144) riješilo prvu anketu u kojoj su imali riječi, njih 92 riješilo je drugu anketu u kojoj su imali rečenice, a najmanje (N=35) riješilo je treću anketu. Možemo zaključiti da učenici lakše prepoznaju standardne oblike kajkavskih riječi i rečenica kada imaju ponuđene odgovore, nego kad trebaju sami napisati. Slaba je motiviranost prisutna kada trebaju napisati vlastiti literarni ostvaraj na kajkavskom narječju. Primijećeno je da učenici, ako mogu birati napisati na standardnom ili kajkavskom, češće pišu na standardnom jeziku. Njihov materinski sve je rjeđe kajkavski jer manji broj njih živi s bakama i djedovima, roditelji manje govore izvornom kajkavštinom (rođeni su negdje drugdje, školovali su se u većim mjestima). Njihov je materinski hibrid kajkavskoga, razgovornoga i standardnoga jezika.

Misli, diši, govori, piši na svom jeziku jer smo mi njegovi čuvari i o nama ovisi koliko će dugo živjeti!

                                                                Danijela Sunara-Jozek, prof.